Претражи овај блог

Приказивање постова са ознаком satelitska televizija. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком satelitska televizija. Прикажи све постове

четвртак, 1. децембар 2016.

Orjentacija u prostoru pomoću satelitske antene

Kako se orjentisati u prostoru? Gde je koja strana sveta? Gde su istok, zapad, sever i jug?
Kad sam ja bio u osnovnoj školi, to se učilo iz predmeta Priroda i društvo u nižim razredima, a u višim razredima iz Geografije.


Navešću par primera za orjentaciju :


  • Kompas -  strelica na njemu pokazije smer u kome se ide ka severu ;
  • Zvezda Severnjača  -  pomoću nje se određuje gde je sever. U vedrim noćima može se uočiti na nebu ;
  • Mahovina na panjevima i stablima drveća  -  mahovina (gušće) raste na severnoj strani panjeva i stabala drveća;
  • Godovi na panjevima drveća;
  • itd.



Kako pratim satelitsku televiziju, došla mi je jedna misao. Moguće se orjentisati u prostoru, tj. odrediti strane sveta pomoću satelitske antene. Tačnije rečeno, preko satelitske antene koja je montirana i “stavljena u pogon” prijema satelitske televizije.


Evo kako.


Sateliti koji emituju TV i Radio program (za satelitsku televiziju) se nalaze u Geostacionarnoj orbiti. Geostacionarna orbita je kružna orbita koja se nalazi iznad Ekvatora, na visini od približno 36000 km. Kako bi se uhvatio TV i Radio program sa satelita, satelitska antena se mora usmeriti ka nekom od satelita iz geostacionarne orbite (uslovno se može reći –  prema geostacionarnoj orbiti).


Pošto se Srbija, kao i ostale evropske države, nalazi na severnoj polulopti (severno od ekvatora), satelitsku antenu okrećemo ka jugu. Naravno, satelitska antena ne gleda tačno ka jugu, pošto se sateliti u orbiti ne nalaze tačno na jugu, već su raspoređeni po Geostacionarnoj orbiti i odstupaju od juga za određeni broj stepeni (u zavisnosti od pozicije satelita u orbiti). Ali, može se reći da je satelitska antena usmerena ka jugu, tj. da približno pokazuje jug.


Pošto je jug približno tačno određen, mogu se odrediti i ostale tri strane sveta.

четвртак, 17. септембар 2015.

Satelitska televizija

Satelitska televizija je način distribucije radio i televizijskih kanala preko satelita. Distribucija radio i televizijskih kanala se vrši preko satelita koji se nalaze u Geostacionarnoj orbiti, pa se ovi sateliti mogu nazvati geostacionarnim satelitima. Svaki od ovih satelita je „fiksiran“ iznad jedne tačke na Zemlji, u geostacionarnoj orbiti, i ima svoju oblast emitovanja signala na površini Zemlje.


Kao primer satelita koji emituju kanale na teritoriji Srbije navešću : HotBird 13°E, Eutelsat 16°E, Astra 19.2°E i Hellas 39°E.


°E predstavlja broj stepeni istično od nultog položaja / ugla. E je početno slovo od engleske reči East, što u prevodu znači Istok. Ugao (u stepenima) se meri između dve zamišljene linije. Prva zamišljena linija prolazi kroz centar Zemlje i tačku preseka Griniča i Ekvatora. Druga linija prolazi kroz centar Zemlje i kroz satelit (centar satelita) za koji se „meri“ ugao.


Distributeri radio i televizijskih programa preko svoje opreme emituju radio i televizijske programe ka satelitima, dok ih sateliti po prijemu emituju nazad ka Zemlji, u svojoj oblasti emitovanja signala.


Radio i TV stanice mogu biti emitovane za slobodan prijem TV / Radio kanala (FTA – Free To Air), tj. za besplatno gledanje, ili mogu biti emitovane tako da su zašićeni od slobodnog prijema / besplatnog gledanja . Takvi kanali čiji prijem nije slobodan (besplatan) se primaju preko satelitskog risivera sa karticom i za takve kanale se plaća mesečna pretplata za gledanje. Zbog toga se satelitska televizija koja se plaća često u žargonu zove "kablovska televizija preko satelita".


Gledaoci satelitske televizije primaju signal preko satelitske opreme : satelitske antene, LNB-a (konvertora) i satelitskog risivera.

петак, 19. септембар 2014.

Vrste LNB-ova (konvertora) na satelitskim antenama

Postoje razne vrste LNB-a. Neke od njih su :

- Single LNB. LNB je Single, jer na sebi ima samo jedan priključak za koaksijalni kabl.

- Twin LNB. LNB je Twin jer na sebi ima dva priključka za koaksijalni kabl, tj. kablove, pa se pomoću ovog LNB-a mogu povezati jedan ili dva satelitska resviera na jednu satelitsku antenu.

- Quad LNB, Quad znači da na sebi ima četiri priključka za koaksijalne kablove, te se pomoću njih mogu povezati do četiri satelitska resivera na jednu satelitsku antenu.


Postoje i MONOBLOCK LNB-ovi. Ovi LNB-ovi su dva LNB-a (fabrički) spojena u jedan "blok". Imao sam prilike da se vidim monoblock-ove na 3 stepena i na 6 stepeni. Naravno, svaki od monoblock-ova može biti Single, Twin ili Quad.

Monoblock-ovi na 3 stepena su monoblokovi kod kojih 2 LNB-a, koja su integrisana u njemu, primaju signale dva sa satelita koji su "u razmaku" od 3 stepena. Kao primer njihovog korišćenja možemo navesti prijem signala sa dva satelita : Hot Bird (koji zauzima poziciju od 13 stepeni istočno - 13E) i Etelsat w3 (16 stepeni istočno - 16E). Takođe, ovaj monoblock LNB može primati i signale sa satelita Eutelsat w3 (16E) i satelita Astra (19,2E).

LNB monoblockovi na 6 stepeni su monoblokovi kod kojih integrisani LNB-i hvataju signale sa satelita koji su međusobno "u razmaku" od 6 stepeni. Kao primer upotebe, može se navesti primer prijema signala sa satelita Hot Bird (13E) i sa satelita Astra (19,2E).

уторак, 16. септембар 2014.

Geostacionarna orbita i geostacionarni sateliti



Geostacinarna orbita je orbita oko planete Zemlje na kojoj su smešteni telekomunikacioni sateliti sa kojih se emituje satelitska televizija. Zbog geostacionarne orbite, telekomunikacioni sateliti u njoj se nazivaju geostacionarnim satelitama. Geostacionarna orbita se nalazi iznad Ekvatora, a specifična je po tome što se u njoj poništavaju centrifugalna sila i centipetalna sila (gravitaciona sila u ovom sličaju) (između Zemlje i geostacinarnog satelita), tj. Fc=Fg.

Glavne karakteristike geostacinarnih satelita su :

-         nalaze se iznad Ekvatora;
-      kreću se istom ugaonom brzinom kao i Zemlja, pa su u svakom trenutku iznad iste tačke na Zemlji;
-         gledano sa Zemlje, sateliti su stacionarni, tj. nalaze se uvek iznad iste tačke na Zemlji;
-         koriste se za globalne komunikacije : satelitska televizija, prenos podataka i sl.

Po podacima do kojih sam došao, masa Zemlje je M=5,9726 *1024 kg, a poluprečnik Zemlje je R=6372,797 km (ove vednosti su potrebne za izračunavanje rastojanja između Zemlje i satelita). Izjednačavanjem centrifugalne sile sa centipetalnom silom (centripetalna sila za ovaj slučaj je gravitaciona sila), može se izračunati rastojanje r od centra Zemlje do geostacionarne orbite, tj. do (geostacinarnog) satelita. 


Po mojoj računici : r=42244,19 km


Znajući koliki je poluprečnik Zemlje dobio sam da je rastojanje između geostacionarne orbite (tj. geostacionarnog satelita) i površine Zemlje 
r-R=35871,39 km, što je približno 36000 km.